latinica | ћирилица

пMIHAJLO PUPIN – ŽIVOT I DELO

Gradska biblioteka „Vladislav Petković Dis“ organizuje u sredu, 9. novembra 2016. godine u 18 časova, u Velikoj sali Skupštine grada Čačka, predavanje za prosvetne radnike, učenike i građanstvo o naučniku Mihajlu Pupinu (1854–1935). Predavač je Aleksandra Ninković Tašić, predsednik Obrazovno-istraživačkog instituta „Mihajlo Pupin“ u Beogradu. Predavanje „Život i delo Mihajla Pupina“ svrstano je u program stručnog usavršavanja prosvetnih radnika i vrednovano sa tri sata u nadležnosti ustanove, o čemu će prisutnima Biblioteka izdati potvrde.


MIHAJLO PUPIN, naučnik, humanista, patriota, političar, borac za istinu, pravdu, napredak čovečanstva, pisac, rođen je 9. oktobra 1854. godine u banatskom Idvoru. Detinjstvo je proveo čuvajući stoku i radeći seoske poslove, o čemu će pisati u autobiografskoj knjizi „Od pašnjaka do naučenjaka“ koja je u Americi 1924. godine nagrađena Pulicerovom nagradom. Zahvaljujući majci Olimpijadi, koja je bila nepismena, ali je sina uputila na knjigu i školu, Mihajlo 1869. godine upisuje gimnaziju u Pančevu, a potom odlazi u Prag na dalje studije. Godine 1874. kupuje kartu u jednom pravcu na relaciji Hamburg–Njujork. U Americi je gladovao, radio razne fizičke poslove, učio engleski, grčki i latinski jezik kako bi upisao studije eksperimentalne fizike na Kolumbija univerzitetu, na kome će 1889. godine postati profesor i predavati studentima punih 40 godina.

Svetsku nauku Pupin je zadužio sa 34 patenta koja su našla primenu u industriji i ubrzala razvoj mnogih disciplina. Električno strujno kolo, poznato u nauci kao „Pupinov kalem“, omogućilo je telefonsku komunikaciju na velikim razdaljinama, a pronalasci u domenu sekundarne rendgenske radijacije unapredili su radiologiju.
Mihajlo Pupin je bio predsednik Njujorške akademije nauka, član Francuske i Srpske akademije nauka, predsednik Američkog društva za unapređenje nauke, osnivač NACE (daanas NASE) i mnogih drugih institucija. Ovenčan slavom i hvalom, titulama doktora nauka 18 univerziteta, odlikovan najvišim američkim priznanjima za nauku, ali i Ordenom Svetog Save prvog reda koji mu 1932. godine dodeljuje Kraljevina Jugoslavija za pomoć otadžbini u Prvom svetskom ratu, pronalazač pred kojim su se klanjali Amerikanci, veliki pobornik srpstva, donator mnogih ustanova i Narodnog muzeja u Beogradu, umro je 12. marta 1935. godine u Njujorku. Povodom obeležavanja 160-godišnjice od rođenja velikog naučnika u Srbiji su organizovane brojne izložbe i predavanja. Veliki doprinos osvetljavanju naučne, istorijske i patriotske uloge Mihajla Idvorskog Pupina dala je upravo Aleksandra Ninković Tašić.

*Dopis Gradske biblioteke