Štampa
Pogodaka: 26754

efektiKako se društvenim mrežama šire različiti modeli kriterijuma vrednovanja, želeli bismo da izbegnemo (nepoželjnu) praksu nekritičkog preuzimanja dokumenata samo zarad ispunjavanja forme, a čija se primena neće videti u neposrednom radu, budući da su kriterijumi onoliko dobri koliko odražavaju realnu praksu datog stručnog veća, u skladu sa propisanim nastavnim planovima i programima, obrazovnim standardima i pravilnicima o ocenjivanju, ali i specifičnim okolnostima i obrazovnovaspitnim potrebama, i koliko su zaista primenljivi i vidljivi u praksi kao instrument ocenjivanja, ali i đačke samoprocene i vršnjačkog vrednovanja. 

Stoga smo pozvali kolege da podele svoje primere kriterijuma formativnog i sumativnog ocenjivanja, kako biste imali što više različitih pristupa i modela, uz želju da vas podstaknemo da sami razvijate instrumente vrednovanja koji su primenljivi u vašoj praksi i koji zaista unapređuju kvalitet praćenja i vrednovanja učeničkih postignuća u funkciji daljeg napredovanja (proverljivo i vidljivo u analitičko-istraživačkoj praksi). Sigurni smo da će stručna veća, na osnovu primene u neposrednom radu, ali i prema sugestijama prosvetnih savetnika, iz godine u godinu unapređivati kriterijume vrednovanja unapređujući opšti kvalitet rada. Želimo da vas podstaknemo  da razmišljate i o sledećim važnim temama: 

 

* Čemu služi inicijalno procenjivanje? Kako inicijalna procena utiče na programiranje rada? Kakvu dobit od inicijalne procene imaju učenici? Kakva je veza inicijalnog procenjivanja i ciljeva učenja koje postavljaju učenici, uz podršku nastavnika? 

* Kako se učenicima daje povratna informacija s preporukom za napredovanje, zasnovana na kriterijumima ocenjivanja?

* Šta vrednujemo kad vrednujemo debatu / esej / laboratorijsku vežbu / grafički rad / pismenu vežbu / domaći zadatak / produkt / projektnu aktivnost / prezentaciju i dr.?

* Kako u okviru predmeta koji predajemo učenicima dajemo povratnu informaciju ne samo o predmetnim već i o međupredmetnim kompetencijama?

* Kako se zloupotrebljavaju 15-minutne vežbe? Čemu bi one zapravo trebalo da služe? 

* i druga pitanja od značaja za nastavu i učenje. 

U ovoj rubrici nećemo objavljivati celokupne dokumente i sve primere formativnog i sumativnog ocenjivanja, jer ne želimo da se primeri preuzimaju, već samo da se uzmu u razmatranje pri unapređivanju sopstvene prakse. Napominjemo da prosvetni savetnici neće intervenisati ni na koji način (ni u pogledu sadržine ni u pogledu forme iskazanih kriterijuma) već će se svi pristigli modeli objavljivati na način na koji nam ih proslede stručna veća. Ideja je da u okviru stručnog usavršavanja u nadležnosti ustanove članovi stručnih veća diskutuju o kriterijumima ocenjivanja i na osnovu kontruktivnih diskusija unapređuju vrednovanje u funkciji daljeg napredovanja učenika.

Stručna veća, a potom i Pedagoški kolegijum, u Gimnaziji, u avgustu 2019. godine, , definisali su i usvojili kriterijume ocenjivanja kao merila kroz koja su operacionalizovana očekivanja u vezi sa predmetom procenjivanja. Veća su se u definisanju držala pravila da se kriterijumi planiraju u okviru aktivnosti i u vezi sa planiranim ishodima. Nastojali smo da budu jednostavno formulisani, razumljivi učenicima, operacionalizovani da izražavaju skalu postignuća. Složili smo se da je najvažnije da oni postupak ocenjivanja učine vidljivim za učenike, da pokažu šta će se ocenjivati, kao i da pruže povratnu informaciju učenicima o nivou ostvarenog u okviru svakog kriterijuma.
Kriterijumi pomažu učenicima da upravljaju sopstvenim učenjem, a nastavniku da bude precizan i dosledan u načinu ocenjivanja i postavljanju zahteva.
Zahvaljujemo na razumevanju i saradnji i prihvatamo sve sugestije i uputstva za budući rad na kriterijumima.

 

Pedagoški savetnik Nataša Turuntaš je na sastanku Podružnice Društva za srpski jezik i književnost za Moravički okrug predstavila kriterijume ocenjivanja za 5. i 6. razred koje su izradile prof. Nataša Turuntaš i prof. Ana Đerović, a koje je usvojilo Stručno veće za srpski jezik i književnost OŠ „Tanasko Rajić” iz Čačka. 

 PRIMERI IZ OŠ "AKADEMIK MILENKO ŠUŠIĆ" IZ GUČE ZA FRANCUSKI JEZIK, TIO, TIT I INFORMATIKU I RAČUNARSTVO

Marija Jakšić, profesor francuskog jezika u OŠ " Akademik Milenko Šušić" u Guči: Šaljem vam kriterijume ocenjivanja za francuski jezik na kojima sam radila. Šaljem vam dokument, ali i link do bloga na kome su prikazani i tako dostupni i učenicima. Kriterijumi su prosleđeni i prikazani koleginicima koje su zaposlene u Dragačevu kako bismo bile usaglašene po tom pitanju. U izradi svojih kriterijuma ugledala sam se na rad koleginice iz moje škole Natalije Stanić, profesora tehnike i informatike. (poslaću vam u toku dana i kriterijume na kojima je ona radila):

Stručno veće za razrednu nastavu OŠ " Akademik Milenko Šušić" u Guči je izradilo i usvojilo sledeće kriterijume ocenjivanja za treći razred. Učiteljice u našoj školi timski, složno i vedro nastavljaju sa radom na izradi kriterijuma za ostale razrede.

*Kriterijumi ocenjivanja za treći razred OŠ

 PRIMER PROF. BILJANE USKOKOVIĆ BRKOVIĆ, OŠ "MILICA PAVLOVIĆ" - BIOLOGIJA

Pročitala sam na sajtu Školske uprave Čačak, Vaš članak na temu Kriterijumi ocenjivanja - primeri iz škola MO i poželela da Vam prosledim moj primer za predmet Biologija.
Link: Šta sve ulazi u ocenu
Kolega Dejan Bošković iz Beograda i naša koleginica Živadinka Milićević, oboje spoljni saradnici  Ministarstva za biologiju, pogledali su rad i smatraju da je primenljiv, a kolega Dejan želi da ga objavi na sajtu za nastavnike biologije Biološki blog kao primer iz prakse.
Ono što ovde nedostaje jeste razrada po temama i razredima a koja se odnosi na ishode, standarde i nivoe postignuća. To je malo zahtevniji posao jer traži više vremena, pa kada sve završim, proslediću Vam i taj deo.
U mojoj školi, OŠ Milica Pavlović,  takođe su zadovoljni ovim primerom, i ovaj materijal se nalazi na vidnom mestu u kabinetu za biologiju.